Osnovna škola Draganići

Prosječna godišnja temperaturna amplituda kao pokazatelj maritimnosti i kontinentalnosti u Europi

Ema Pavlović (8.r.), Anamarija Domladovac (8.r.), Emanuel Bujan (7.r.)
Mentor: mr. sc. Alenka Bujan, prof. geografije
OŠ Draganići, Draganić

1. Istraživačka pitanja/Hipoteze

U redovitoj nastavi geografije u 7. i 8. razredu kod obrade prirodno-geografskih obilježja Europe i Republike Hrvatske, učenici se susreću s pojmovima maritimnost (izloženost nekog prostora klimatskim utjecajima mora) i kontinentalnost (izloženost nekog prostora klimatskim utjecajima kopna). Među klimatskim čimbenicima koji utječu na klimu, udaljenost od mora ima veliku ulogu. More, koje se sporije grije, ali i sporije hladi nego kopno, ublažava toplinske razlike tijekom godine. To se može pratiti usporedbom prosječnih godišnjih temperaturnih amplituda u prostorima bliže moru i onima koji su od mora udaljeniji.

Imajući na umu saznanja stečena na redovitoj nastavi geografije, učenici su postavili istraživačka pitanja:

1. Kako Sjeverno more utječe na vrijednosti srednjih godišnjih temperaturnih amplituda u državama srednje Europe (Njemačka i Poljska)?
2. Utječe li i Jadransko more na sličan način na vrijednosti srednjih godišnjih temperaturnih amplituda na prostoru Hrvatske?

Postavljene su sljedeće hipoteze ovoga rada:

• prostor na zapadu Europe, bliže Sjevernom moru, ima ujednačenije temperature zraka tijekom godine, što se ogleda u nižoj vrijednosti srednjih godišnjih temperaturnih amplituda, od prostora koji su od mora udaljeniji i koji se nalaze dalje na istoku kontinenta
• prostor u Hrvatskoj smješten zapadnije, bliže Jadranskom moru, ima ujednačenije temperature zraka tijekom godine, što se ogleda u nižoj vrijednosti srednjih godišnjih temperaturnih amplituda, od prostora koji su od mora udaljeniji i koji se nalaze dalje na istoku države

2. Metode istraživanja

Pomoću podataka o europskim  GLOBE školama na službenim web stranicama GLOBE programa odabrane su tri GLOBE škole s prostora Europe koje zadovoljavaju sljedeće parametre:

a) približno jednaka udaljenost od ekvatora (kako bi se eliminirao utjecaj kuta upada sunčevih zraka na temperaturu zraka)

b) približno jednaka nadmorska visina (kako bi se eliminirao utjecaj nadmorske visine na promjenu temperature zraka)

c) višegodišnja kontinuirana mjerenja temperature zraka (kako bi se mogle uzeti u analiziranje prosječne vrijednosti temeljene barem na 5 godišnjim mjerenjima)

d) različita udaljenost od Sjevernog, odnosno Jadranskog mora (kako bi se udaljenost od mora prema unutrašnjosti kontinenta mogla povezati s promjenama u vrijednostima temperaturne amplitude)

Prema navedenim parametrima odabrane su sljedeće škole (smještaj prikazan na Sl.1.):

1. IS Hermannsburg, Bremen, Njemačka (53.03°N, 8.73°E;  3 m nmv; oko 40 km od Sjevernog mora prema unutrašnjosti (istoku) kontinenta)

2. Ratsgymnasium, Wolfsburg, Njemačka (52.49°N, 10.61°E; 58.6 m nmv; oko 225 km od Sjevernog mora prema unutrašnjosti (istoku) kontinenta)

3. Elementary School Wl. Jagielly, Stare Skoszewy, Poljska (51.85°N, 19.6 °E; 188 m nmv; oko 800 km od Sjevernog mora prema unutrašnjosti (istoku) kontinenta)

Za dokazivanje hipoteze na prostoru Hrvatske odabrane su 3 GLOBE škole:

1. OŠ Rikard Katalinić Jeretov, Opatija (45.34°N, 14.31°E; 60 m nmv; na obali mora)

2. OŠ Draganići, Draganić ( 45.60°N, 15.59°E; 133 m nmv; 85 km od mora)

3. OŠ Antuna Mihanovića, Osijek ( 45.53°N, 18.73°E; 90 m nmv; 310 km od mora)