preskoči na sadržaj

Osnovna škola Draganići

Login

    

Kalendar
« Travanj 2018 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Oglasna ploča
CarNet RSS
Raspored trajanja sati

Razredna nastava

1.  08:00 - 08:45
     Doručak 10 min       
2.  08:55 - 09:45          
     odmor 5 min
3.  09:45- 10:30
     Rekreacijska pauza 15 min
4.  10:45- 11:30
     odmor 5 min

5.  11:35- 12:20
     Ručak 20 min
6.  12:40 - 13:25
     odmor 5 min

7. 13.30 - 14.15, A2N i B1
    14.20 - 15.05, A2N i B1

Predmetna nastava

1.  08:00 - 08:45
     odmor 5 min    
2.  08:50 - 09:35          
    Doručak 10 min   
3.  09:45- 10:30
    Rekreacijska pauza 15 min
4.  10:45- 11:30
     odmor 5 min

5.  11:35- 12:20
     odmor 5 min
6.  12:25- 13:10
     Ručak 20 min
7.  13.30 - 14.15
     odmor 5 min

8.  14.20 - 15.05
     odmor 5 min
15.10 - 15.55, A2N i B1
16.00 - 16.45, A2N i B1

Sažetak projekta sa Državnog susreta u M.Lošinju 2007
Stoti  meridijan zapadne geografske dužine koji dijeli sušni od vlažnijeg prostora u SAD-u
 
Ivona Bene, Nikolina Markešić, Josip Popić
Mentor: Alenka Bujan, prof. geografije
OŠ Draganići, Draganić
 
1.Istraživačka pitanja
U redovitoj nastavi geografije u 6. razredu kod obrade prirodnih obilježja Angloamerike učenici se susreću s terminom «Dead line» («linija smrti») koji označava 100-ti meridijan zapadne geografske dužine. U udžbenicima se navodi da prostor istočno od spomenutog meridijana prima dovoljno oborine za razvoj poljodjelstva, a zapadno od spomenutog meridijana padne manje od 500 mm oborine u godini pa je to uglavnom suh kraj u kojem je poljoprivredna proizvodnja moguća samo uz navodnjavanje.
Potaknuti navedenim tezama u udžbenicima učenici su odlučili istražiti dokazuju li navedeno meteorološki podaci o količini oborine nekoliko odabranih GLOBE škola s prostora SAD-a, a za kontrolu koristili smo se i podacima službenih meteoroloških postaja.
 
2.Metode istraživanja
Putem GLOBE tražilice odabrane su 3 GLOBE škola s prostora SAD-a koje zadovoljavaju sljedeće parametre:
a) smještaj: od 35°N do 36.5°N i od 75°W do 110°W
b) podaci: škole sa više od 1800 podataka o oborini koje su mjerili barem 5 godina zaredom (2000.-2004.g)
Zbog premalog broja GLOBE škola odabrane su još 3 neslužbene mjerne postaje koje su zadovoljile gore navedene parametre.
Analizirani su podaci o godišnjim količinama oborina za razdoblje od 2000. do 2004. godine te su izračunate srednje godišnje količine oborine  na temelju petogodišnjeg prosjeka.
Nakon toga su podaci, radi veće točnosti, uspoređeni sa podacima službenih meteoroloških postaja u SAD-u koje se nalaze u blizini prvoodabranih mjernih postaja.
Putem e-maila poslan je upitnik na 30 GLOBE škola u SAD-u sa pitanjima vezanim uz dokazivanje naših hipoteza.
 
3.Prikaz podataka
Za prikaz položaja odabranih GLOBE škola, neslužbenih i službenih mjernih postaja korištena je geografska karta SAD-a. Rezultati istraživanja prikazani su tablično i grafički (dijagram sa stupcima).
 
4.Zaključci
Naše su hipoteze potvrđene. Od istoka prema zapadu količina oborine se smanjuje što je utjecaj raspodjele kopna i mora te pružanja planinskih lanaca uz zapadnu obalu SAD-a, a zapadno od 100 – tog meridijana zapadne geografske dužine padne manje od 500 mm oborine u godini te je to suh kraj u kojem je navodnjavanje neizbježno.
Rezultate provedenog upitnika ne možemo smatrati sasvim valjanima, iako i oni potvrđuju naše hipoteze, jer nam se od 30 škola koje smo obuhvatili upitnikom sa odgovorima odazvalo svega 5 škola.
Zanimljivo je da smo kroz istraživanja i kontakte sa američkim školama saznali da se tamo ne koristi termin «dead line» za 100-ti meridijan zapadne geografske dužine što nas je potaklo na daljnja istraživanja vezana uz geografsku terminologiju.
preskoči na navigaciju